IZLOŽBA „20 (ĆIRILIČKIH) TIPOGRAFSKIH PISAMA“ LAZARA DIMITRIJEVIĆA

Izložba „20 (ćiriličkih) tipografskih pisama“ Lazara Dimitrijevića biće otvorena u utorak, 24. aprila u 19 časova u Klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Izložba će trajati do 5. maja.

Pismo je sredstvo prostorne i vremenske komunikacije. U širem smislu to je svaki sistem vidljivih oblika (slika, simbola, znakova i njihovih kombinacija) namerno proizvedenih u svrhu memorisanja i obaveštavanja; u užem smislu, to je sistem znakova, koji predstavljaju određene elemente govornog jezika.

Prema rečima profesora Dragana Pešića, današnji grafički dizajneri i tipografi imaju udobnost da koriste savremene digitalne alate, pa se pored tradicionalnih oblika, broj stilova tipografskih pisama nepredvidljivo umnožava, podstaknuto svakodnevno novim zahtevima masovnih komunikacija. Naše urbano i medijsko okruženje preplavljeno je slovima.

Lazar Dimitrijević  se dugi niz godina bavi tipografijom, premda je docent na predmetu iz oblasti Pismo, na FILUM-u u Kragujevcu. Umetnik kao glavni cilj tipografije postavlja kako čin ponovnog korišćenja tipografskog materijala (digitalnih znakova) tako i nameru da u tipografiju unese dozu savremene estetike. Pored toga, Lazar teži postizanju čitalačkog komfora, kao i stavljanju fonta u službu marketinške komunikacije.

Još kao student, diplomskim radom fonta Bajka, Lazar je otkrio svoju strast i kompleksnost stvaranja u ovoj oblasti. Ova familija serifnog fonta projektovana je na izvoru klasične barokne tradicije, ali dopunjena originalnim bajkolikim piktogramima, floralnim inicijalima i ornamentima, i poseduje izuzetan vizuelno-retorički potencijal.

Poslednjih godina kreirao je tipografska pisma, koja doživljavaju veliki uspeh. Jedan od najuspešnijih fontova je familija pet slabih serifnih fontova Posterizer KG (Regular, Rounded, Inline, Sketch, Rough). Izgled grafema je veće težine, racionalan i geometrijski, ali ipak sa humanističkim odlikama, funkcionalan za postere, vizuelne identitete, kratke tekstove, logotipe, reklame… Dekorativne sans serifne familije, vintage igleda, Mozzart Sketch (devet fontova) i Mozzart Rough (pet fontova), proistekle su iz korporativne familije pisma Mozzart kreirane za istoimenu kompaniju. Natron, kondenzovani sans serif u dve težine, retro atmosfere, blago zaobljenih oblika glifova, sadrži i kolekciju gotovo tri stotine piktograma namenjenih ambalaži u prehrambenoj i tekstilnoj industriji.

Kreiranjem fontova, tipograf saopštava o umetnosti, i to ne samo sadržajem svog teksta, već i oblikom reči, kojima je tekst formiran. Isti duh prilagođenosti vremenu odnegovan je u sasvim suprotnoj prirodi fontova čije su skice izrađene četkom i tušem, ili iscrtani. Autor je prepoznao zahteve modernih trendova, uz potvrdu velikog broja korisnika ovih pisama.  Više autentičnih, ekspresivnih tipografskih pisama ove grupe, Workshop (Pencil, Brush, Marker), Omorika, Bali Beach, My Way, imaju spontan, grandž, duh estetike ružnog, neformalan dizajn. Originalan font na granici čitljivosti Oops, čine kapljični likovni elementi, koji su na početku bili ispisivani na staklu. U ovoj grupi pisama font Drina, svojom estetikom, doživeo je veliki uspeh. Nosilac ekspresije ovog fonta je ritam linija, koje odaju utisak zvučnih talasa.

Snazi fontova doprinose mnogobrojni alternativni glifovi, ligature, simboli, piktogrami i ornamenti. Umetnik, pri stvaranju istih, jasno prenosi umetničku namenu i naglašava odnos između dela i posmatrača/korisnika. Gotovo sva tipografska pisma, pored standardne latinice i ćirilice, sadrže dijakritičke znakove svih evropskih jezika. Upravo ovakvi moderni dekorativni oblici ćirilice, u odnosu na tradicionalne i arhaične, doprinose njenoj pravoj promociji.

Celo područje bavljenja tipografijom Lazar predstavlja kroz specifičnu prizmu, on ne prikazuje, već doživljava, ne ponavlja, nego oblikuje, ne uzima, već traži. Na taj način njegov opus predstavlja zanos u eksperimentisanju i zadovoljstvo kreiranja novih tipografskih oblika.

 

                                                                                       Aleksandra Dimitrijević, MA istoričarka umetnosti

 

O autoru

Lazar Dimitrijević

Rođen 1981. godine u Bajinoj Bašti. Diplomirao na Filološko–umetničkom fakultetu u Kragujevcu 2008. na Katedri za grafički dizajn. Od 2008. do 2013. godine je bio umetnički direktor Dizajn studija BOX u Kragujevcu. Od 2008. godine je na FILUM-u saradnik  u nastavi, a nakon dve godine i asistent prof. Dragana Pešića na predmetima iz oblasti Pismo. 2014. godine stiče nastavničko zvanje docent, od kada vodi nastavu na predmetima Kaligrafija i Tipografija. Autor je preko 40 tipografskih pisama i učesnik na preko 40 grupnih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je međunarodnih nagrada i priznanja, a neki od njegovih radova  publikovani su od strane renomiranih izdavača kao što su Rockport, Communication Arts, ZEIX i Design House. Član je ULUPUDS-a od 2010. godine. Posvećen pismu i kaligrafiji, živi i radi u Kragujevcu.

 

Izvor: KCNS