KONSTRUKTIVNA DEBATA O LEVIČARSKIM IDEOLOGIJAMA NA „TRIBINI MLADIH”

Tribina „O levičarskim ideologijama” održana je u sredu, 31. januara, u Klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Lazar Slepčev, politički analitičar i filozof.

U najvećoj meri, levičarska ideologija je socijalizam sa raznim manifestacijama kroz istoriju dva veka unatrag. Pritom, dodao je Slepčev, treba pomenuti istorijski događaj koji je promenio tok istorije kako u korpusu praktičko-filozofskih disciplina, tako i na polju same društvenosti i politike kao takve. Reč je o Francuskoj građanskoj revoluciji koja je predstavljala tektonski poremećaj na političkom tlu Evrope, a imala je za cilj da zbriše stari poredak i uticaj Rimokatoličke crkve u Zapadnoj Evropi.

Francuska građanska revolucija donela je i čuvenu podelu na levicu i desnicu, mada ona suštinski u tom trenutku nije značila ništa više od položaja stolica u francuskom parlamentu i od toga gde je predstavnik kojeg staleža sedeo te 1789. godine na Velikoj narodnoj skupštini.

U 19. veku dolazi do ubrzanog industrijskog razvoja Zapadne Evrope, odvijaju se velike migracije na relaciji sela‒gradovi, seoska sirotinja hrli u gradove tražeći posao i opet na krilima Francuske revolucije počinju da zaživljavaju socijalne teorije koje su, pre svega, utemeljene na ekonomskom korpusu. Dakle, industrijski razvoj je povećao prisutnost radništva u gradovima.

U takvim okruženjima javio se niz teoretičara i mislilaca od kojih je većina učestvovala u političkim borbama, a pojavljuju se i obrisi socijalističke ideologije. Kraj 19. veka doneo je podelu na levicu, desnicu i centar. Vodeći mislioci socijalizma, od kojih je praktično sve krenulo, bili su Fransoa Babef, koji je živeo na prelazu iz 18. u 19. vek i bio je ekstremni branilac radikalne borbe za radništvo, i Englez Robert Oven, industrijalac.

Oven je bio vrlo zanimljiva ličnost, jedan od utemeljivača filozofije socijalizma i jedan od prvih ljudi koji su zagovarali sindikalno organizovanje među radništvom. On je u svojim fabrikama pokušao da sprovede u delo ideje koje je zagovarao, što je, mora se priznati, bio pošten čin. Drugi Francuz – Šarl Furije, postao je poznat po tome što je prvi uveo pojam „feminizam”, upotrebivši ga 1837. godine.

Vododelnicu predstavlja pojava Karla Marksa, što znači da socijalističku teoriju možemo da posmatramo do Marksa i posle njega. Umeo je da iskoristi sve okolnosti i da svoju teoriju plasira na pravi način. Kroz kritiku kapitalizma, Marks je uveo pojam naučnog socijalizma, a sve prethodnike svrstao je u socijalne utopiste. 

 Ovu ideologiju, zaključio je Slepčev, određuje kosmopolitizam, jer svi socijalisti „jašu” na Marksovoj tezi da radništvo nema naciju, svi radnici su braća, a čovek je građanin sveta. 

Izvor: Kulturni centar Novog Sada