NOVI PESTICIDI OPASNI PO PČELE KAO I STARI

Novi pesticidi napravljeni da zamene neonikotinoide možda su isto tako opasni po pčele, upozoravaju istraživači. Eksperimenti su pokazali da novi insekticidi na bazi sulfoksimina (sulfoximine) ugrožavaju reprodukciju bumbara i brzinu kojom kolonije rastu. 

Kolonije pčela izložene malim dozama novog pesticida u laboratoriji dale su znatno manje radilica i upola manje mužjaka sposobnih za reprodukciju nakon što su premeštene u polja, objavili su naučnici u časopisu Nejčr (Nature). 

„Naši rezultati pokazuju da sulfoksaflor, jedan iz klase novih insekticida, može da deluje negativno na reprodukciju kolonija“, rekao je glavni autor studije Hari Siviter, istraživač sa Rojal Holovej univerziteta u Londonu. 

Kao i neonikotinoidi, sulfoksaflor ne ubija pčele nego deluje na njihov imuni sistem ili sposobnost za reprodukciju. 

Eksperiment je pokazao i da novi insekticid ne utiče na ponašanje u vezi ishrane i količinu polena prikupljenu po pčeli. 

Studija je objavljena usred legalnih izazova i promena nacionalnih politika prema neonikotinoidima, jednom od najčešće korišćenog insekticida u svetu. 

U aprilu su članice EU zabranile upotrebu tri proizvoda na bazi neonikotinoida na otvorenim poljima a ograničile u pokrivenim staklenicima. 

Njihov potez sledila je Kanada koja je najavila postepeno povlačenje iz upotrebe dva pesticida koja se naveliko koriste na poljima kanole, kukuruza i soje. 

Neonikotinoidi se zasnivaju na hemijskoj strukturi nikotina i deluju na nervni sistem insekata. Na sličan način deluju i insekticidi na bazi sulfoksimina, iako su iz druge klase pesticida. 

Za razliku od pesticida koji deluju kontaktno, koji ostaju na površini lišća, neonikotinoide biljke apsorbuju u fazi semena i prenose ga na lišće, cvet, koren i stabljiku. 

Neonikotinoidi su se mnogo upotrebljavali u poslednjih 20 godina a napravljeni su radi kontrole insekta koji sisaju biljni sok, poput biljnih vaši i larvi koje se hrane korenom. 

Nove studije pokazale su da neonikotinodi mogu da izazovu dezorijentisanost pčela (da ne mogu da nađu put do košnice) i smanjenje otpornosti na bolesti.

 

Izvor: EURACTIV/AFP