PROTIVGRADNA ZAŠTITA NEDOVOLJNO ŠTITI POLJOPRIVREDU

Umesto sadašnje linearne podele, RHMZ mora da distribuira rakete prema riziku od grada, kako bi krajevi pod većim rizikom imali dovoljno protivgradnih raketa.

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ), prilikom planiranja sredstava potrebnih za funkcionisanje protivgradne zaštite, distribuciju protivgradnih raketa i održavanje lansirnih stanica, ne obezbeđuje u dovoljnoj meri zaštitu poljoprivrednog proizvoda i poljoprivrednog proizvođača, ključna je poruka Izveštaja o reviziji svrsishodnosti poslovanja „Protivgradna zaštita u Republici Srbiji“, navodi se na sajtu Državne revizorske institucije.

U periodu 2015-2017. godine, RHMZ nije raspolagao optimalnom količinom raketa, ali je u istom periodu i utrošeno manje od količine koja se nalazila u opticaju, rekao je predsednik Državne revizorske institucije i generalni državni revizor dr Duško Pejović. On je na konferenciji za novinare naglasio da je, prema metodologiji RHMZ-a, optimalna količina raketa 12 po lansirnoj stanici.

S obzirom na to da su delovi teritorije Republike Srbije različito izloženi dejstvu grada, nemaju sve lansirne stanice potrebu za istom količinom protivgradnih raketa, niti ih troše istom dinamikom. Zato određen broj raketa ostane neutrošen na kraju sezone, dok neke lansirne stanice ostanu bez raketa u toku dejstva, naglasio je generalni državni revizor. On je dodao da se dešavalo da, na kraju godine, ostane veći broj raketa na stanju, nego broj potrošenih raketa.

Umesto sadašnje linearne podele, RHMZ mora da distribuira rakete prema riziku od grada, kako bi krajevi pod većim rizikom imali dovoljno protivgradnih raketa, poručio je dr Pejović.

On je dodao da je revizijom utvrđeno da je RHMZ od istog proizvođača, istu vrstu raketa, nabavljao po ceni koja je za 18 odsto niža od cene po kojoj su nabavljale neke jedinice lokalne samouprave.

Po njegovim rečima, RHMZ se oslanja na naknadno dobijanje sredstava iz tekuće budžetske rezerve i pomoć jedinica lokalne samouprave, i zato na vreme ne obezbeđuje potrebne uslove za optimalno funkcionisanje sistema odbrane od grada.

Sredstva nisu bila obezbeđena na početku sezone, već naknadno. Obezbeđivanje sredstava je zavisilo od mogućnosti finansiranja iz tekuće budžetske rezerve, visine opredeljenih sredstava iz premije osiguranja i spremnosti AP Vojvodine i jedinica lokalne samouprave da obezbede podršku u funkcionisanju sistema odbrane od grada, rekao je dr Pejović.

Prema dostavljenim podacima RHMZ-a, AP Vojvodine i jedinica lokalne samouprave za protivgradnu zaštitu na nivou Republike Srbije u periodu 2015–2017. godine ukupno je izdvojeno oko 1,8 milijardi dinara, i to iz budžeta Republike Srbije 68 odsto, budžeta AP Vojvodine jedan odsto i budžeta jedinica lokalne samouprave 31 odsto.

Prosečna starost strelaca u 2017. godinije iznosila je 52,5 godina. Zbog nedostatka strelaca prošle godine bilo je neaktivno oko 15 odsto lansirnih stanica. Anketom smo utvrdili da najveći broj jedinica lokalne samouprave smatra da je problem visina naknade, rekao je dr Pejović.

Po njegovim rečima, osim strelaca, razlog neaktiviranja lansirnih stanica je neadekvatno stanje objekata ili lansera. U 2017. godini oko 3,5 odsto lansirnih stanica nije bilo aktivirano zbog stanja objekata. RHMZ je naveo da nema procenu finansijskih sredstava potrebnih za aktiviranje lansirnih stanica koje ne rade, a da investiciono održavanje nije radio zbog nedostatka finansijskih sredstava.

Zbog delimičnog nadzora koji vrši nad radom RHMZ i ograničenog praćenja efekata podsticaja za postavljanje protivgradnih mreža, ne može se na pravi način oceniti doprinos Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede funkcionisanju protivgradne zaštite, naglasio je dr Pejović.

Po njegovim rečima, Ministarstvo poljoprivrede nije propisalo metodologiju za procenu štete od grada na poljoprivrednim kulturama.

Pojedine jedinice lokalne samouprave vrše procenu štete na osnovu Uputstva o jedinstvenoj metodologiji za procenu štete od elementarnih nepogoda iz 1987. godine.

Državni revizor i vođa tima ove revizije Natalija Paušić je naglasila da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede od ove godine počinje da uvodi probne automatske daljinske lanserne stanice (ADLS) za protivgradnu zaštitu na teritoriji radarskog centra Valjevo. Oprema je instalirana i očekuje se da će od 2019. godine biti u funkciji. Prema navodima Ministarstva, uvođenjem ovog sistema biće eliminisan problem ljudskog faktora i biće potrebno duplo manje lansirnih stanica koje će pokrivati istu površinu teritorije, rekla je Paušić.

Grad kao elementarna nepogoda u poslednje tri godine u Srbiji naneo je ukupnu štetu od oko šest milijardi dinara, od čega najviše u poljoprivredi.

Državna revizorska institucija, radi uređenja ove oblasti, dala je preporuke i RHMZ i Ministarstvupoljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Izvor: agrosmart