PRVI NOVOSADSKI VAŠARI

Petrovaradinski Šanac, a današnji Novi Sad, 1719. godine stiče pravo na dva godišnja vašara i polako počinje da odmenjuje u trgovini na daleko čuveni Futog. Najveći i napoznatiji sajam u okolini, nekada, bio je tzv. “Futoški vašar”. Futog je mnogo starije naselјe od Novog Sada. Kada je Futog bio privredni i vojni centar, Novi Sad još nije ni postojao. Sredinom XVII veka Futog je već palanka sa 80 kuća, pokrivenih ćeramidom. Imao je jednu džamiju i tri muslimanske bogomolјe. Vojna posada brojala je oko 80 vojnika. Godine 1689. je već veliko naselјe i veoma značajno privredno mesto. Imao je 163 kuće, ali je značajno trgovačko i zanatsko mesto, a među stanovnicima 50 ih se bavilo trgovinom, a 22 zanatom. Stanovništvo se nije umnožavalo u toj meri prirodnim priraštajem nego naselјavanjem novih, što nam govori da je Futog delom naselјen.

Futoški vašari u kojima su Novosađani, trgovci i zanatlije, u velikom broju učestvovali, održavani su svake godine 25. marta, o Duhovima i 29. juna (po starom kalendaru). Interesantno je napomenuti da je još 1720. godine Futog bio veći od Petrovaradinskog Šanca (Novog Sada) i imao je 140 domova, a Novi Sad 131 dom. Te godine je Novi Sad zauzimao po veličini tek sedmo mesto u Bačkoj iza Sombora sa 324 doma, Subotice 264, Titela 223, Stare Palanke 167, Futoga 140, pa i Kovilјa sa 139 domova. U ono vreme zbog oskudnih saobraćajnih sredstava selјaci iz čitavog zaleđa Novog Sada bili su prinuđeni da svoje proizvode plasiraju na novosadskoj pijaci. Tu su se ujedno mogli snabdevati raznom drugom neophodnom robom, koju su doneli stranci iz raznih krajeva. Što je bilo više vašara to je i trgovina bila živlјa. Otuda je logično da je Novi Sad veoma brzo ekonomski napredovao. Godine 1719. Karlo VI je svojom kralјevskom naredbom od 16. juna odobrio da stanovnici Petrovaradinskog Šanca mogu svake subote, nedelјni pazar (pijacu) držati, a istom svojom naredbom dopustio je zemalјske vašare o Blagovestima i o svetom Vartolomeji, a Marija Terezija je 22. februara 1743. godine odobrila i treći vašar. Za trgovački svet sajmovi su odavno od velikog značaja. Poslovi su nekada ugovarani “od sajma do sajma” (od futoškog do segedinskog, od novosadskog do futoškog). Na sajmovima se, kao i danas, prodavala roba i zaklјučivali se poslovi, a Sajmovi su bili uređeni kao čaršija. Pojedine vrste robe prodavane su pod ušorenim šatrama i obično je ceo “šor” pripadao jednoj vrsti proizvođača (ćurčije, obućari, abadžije…). Cehovnim propisima i uredbama bili su regulisani odnosi o redu na vašarima i sajmovima. Svaki esnaf i svaki izlagač imao je svoje mesto i svoj “štand”.

Za vojvodjanske.rs piše Zoran Knežev

Nastavak priče pročitajte u knjizi „Novi Sad prošlost u pričama“… koju možete poručiti putem meila: zoranknezev@gmail.com…ili na broj telefona 064/1258337