PUTEVIMA DUŠE: MAĐARSKI RECITATOR POSETIO CRVENKU GDE JE 1944. STRELJANO HILJADU JEVREJA

U Crvenki je u ponedeljak 16. septembra boravio mađarski recitator Tot Peter Lorant koji je u nekadašnjoj ciglani „Jedinstvo“ predstavio svoju monodramu „Duša sam i želim da živim“ koja opisuje logoraško-zatočenički put pisca Radnoti Mikloša, navodi nasemesto.

Mikloša Radnotija je Hortijeva Mađarska 1944. godine mobilisala sa drugim Jevrejima u Bor, gde je za vreme okupacije radio kao prinudni radnik u rudniku. Nadiranjem savezničkih snaga, okupatori napuštaju rudnik i logoraše primoravaju na pešačenje preko Požarevca, Smedereva, Beograda, Zemuna, Pančeva, Opova, Titela, Novog Sada, Srbobrana, Crvenke, Sivca, Sombora i kroz Mađarsku dalje u logor u Nemačkoj. Izgladnele, bolesne, prebijane logoraše, koji nisu imali snage za dalje pešačenje, okupatori su usput streljali, a pred zoru 8. oktobra 1944. godine, oko 1.000 logoraša izgubilo je život na taj način na prostoru nekadašnje ciglane u Crvenki. Dva dana pre toga, Radnoti Mikloš je u Crvenki napisao svoju drugu “Razglednicu”. Stigao je do sela Abda u Mađarskoj, gde ga je 8. novembra, zajedno sa još dvadesetak logoraša, izmučenog i nesposobnog za dalje pešačenje streljao odred mađarskih vojnika.

Tot Peter Lorant krenuo je 31. avgusta 2019. godine iz Bora na hodočašće pod nazivom “Putevima duše” i proći će kroz skoro sto naselja u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj. Plan je da se zadrži u 30 gradova, gde će se održati komemoracije, književne večeri, otkrivanje spomen-ploča i položiti venci.

Ovaj mađarski recitator hodočasnik rekao je u Crvenki da tokom celog puta sreće ljude iz mađarske zajednice koji mu uz podršku daju snagu da lakše podnese put.

Pored izvođenja monodrame “Duša sam i želim da živim”, kod spomen ploče u Crvenki položen je venac u čast stradalima u nekadašnjoj ciglani. Polaganju venca prisustvovao je i zamenik predsednika opštine Kula Karolj Valka, koji je rekao da ne smemo da zaboravimo prošlost, jer ćemo tako zaboraviti i da imamo budućnost.

Tot Peter Lorant je posle toga posetio Sombor, a zatim preko Bezdana ide dalje u Hrvatsku i Mađarsku.

Hodočašćem ovog mađarskog pesnika obeležava se i 110 godina od rođenja Mikloša Radnotija, 75 godina od njegove smrti i 90 godina od nastanka prve Radnotijeve zbirke pesama.

Izvor: nasemesto