RADOVI U PČELINJAKU U OKTOBRU

Nedavno smo vam predstavili kako da obavite dobru zimsku pripremu pčelinjaka. Ukoliko ispunite pomenute uslove, ostaju vam manji radovi u desetom mesecu: stavljanje češljeva na leta košnica, provera ispravnosti košnica, provera postolja na kojima stoje, nivelacija košnica, borba sa osama, stršljenovima, pticama pčelaricama, zaštita košnica od žuna i detlića i provera ispravnosti ograde na pčelinjaku, piše SPOS.

Stavljanje češljeva na leta košnica

Početkom oktobra temperature noću mogu da padnu i ispod 12°C. Tada pčele već ulaze u sastav klubeta, pa su poletaljke (leta) bez zaštite od pčela. To je situacija koju miševi i rovčice rado koriste, pa nesmetano ulaze u košnice. Svaka od njih može da napravi štetu koja se završava gubitkom društva, upropašćenim saćem i uprljanom košnicom.

„Da se to ne bi desilo, postoje odgovarajući češljevi, koji se početkom jeseni stavljaju na leta košnice i kroz koje štetočine ne mogu da prođu. Rešenje je i maksimalna higijena pčelinjaka, uvek pokošena trava tokom cele godine, stavljanje češljeva sa visinom od 6 mm i – mačke. Upotreba bilo kakvih otrova za glodare ne dolazi u obzir“, navodi portal.

Ispravnost košnica

Kada je reč o ispravnosti košnica, najviše pažnje treba posvetiti podnjači i krovu. Podnjače, posebno one od punog drveta vremenom mogu da istrunu. Na tim mestima se stvaraju veći ili manji otvori kroz koje miševi ulaze. Važno ih je držati odignute od zemlje od 40 cm do 50 cm. Krov je takođe važan deo košnice i mora uvek da bude ispravan, da ne bi kiša ili kasnije otopljeni sneg pravili problema zbog prevelike vlage. SPOS savetuje da uvek treba imati nekoliko podnjača i krovova u rezervi, kako bi se promenile na vreme, ukoliko se primeti neki nedostatak. 

Važno je da su postolja stabilna

Najvažnije za postolja, bez obzira na izgled i materijal, jeste da su stabilna, da se ne klate i da na njima košnice čvrsto stoje. Možete ih postaviti na betonske blokove (širina bloka 20 cm, dužina 45 cm), a preko kojih namestiti metalne ofarbane cevi promera 4×4 cm. Visina do podnjača trebalo bi da iznosi između 40 cm i 50 cm, kako je pomenuto. Postolja mogu da budu i od bagremovog drveta. Na primer, stubovi dimenzija 8×8 cm, a preko njih dolaze štafne dimenzija 8×5 cm. Za stubove i štafne koristi se „srce“ drveta, a deo stubova koji ulaze u zemlju se natapa prerađenim uljem.

Nivelacija košnica

Košnice koje se nalaze na postoljima potrebno je postaviti tako da budu u blago nagnutom položaju za vreme jesenje-zimskog perioda. To se najbolje i najtačnije postiže libelom. Na taj način sva voda koja na bilo koji način uđe u unutrašnjost košnice, polako iscuri kroz leto. Ovo je posebno bažno za pčelare čije su podnjače od punog drveta.

Borba sa osama i stršljenovima

Ose i stršljenovi su u ovom periodu još u punoj aktivnosti. Efikasna zaštita od njih se svodi na uništavanje njihovih gnezda u blizini pčelinjaka i postavljanje flaša na odgovarajući broj košnica sa pivom, sirćem, kvascem. Zgodan rekvizit je reket za badminton, čija je površina protkana strunom sa dovoljno sitnim okcima, pa nema promašaja.

Kako se izboriti sa pticama koje se hrane pčelama? 

Pčele ugrožavaju laste, pčelarice, senice, vrapci, žune i detlići. Laste naročitu štetu mogu da nanesu za vreme parenja matica, a pogotovo gde je lociran veliki broj oplodnjaka. Međutim, to nije ništa u poređenju sa pčelaricama.  Jedna ptica može dnevno da pojede čak i do 250 pčela. Najveću štetu mogu da naprave pred jesenju seobu, krajem septembra i početak oktobra. Uvek nadleću pčelinjake u jatima, koja čine i do 100 ptica. Rešenje je upotreba petardi i lovačke puške sa patronama bez sačmenog punjenja. Zaštićena je vrsta, pa je nikako nemojte loviti!

Detlići i žune prave štetu na pčelinjaku u kasnijem jesenje-zimskom periodu. „S obzirom na jak kljun, vrlo lako mogu da naprave rupu na košnici kroz koju će lepljivim jezikom hvatati pčelu jednu po jednu. Spas od ovih, takođe zakonom zaštićenih ptica, jeste u postavljanju raznih plašilica, redovnom obilasku pčelinjaka kao i upotrebi nekih pirotehničkih sredstava kao što su petarde“, navodi SPOS.

Proverite ispravnost ograde

S vremena na vreme potrebno je proveriti ispravnost žice, stubova, talpi. Ograde su obično drvene, a ako je neki od njih „zreo“ za zamenu, sada je upravo vreme da se zameni. Obavezno je da se žica na ogradi zategne, kao i mreže. Ispravna ograda će zaštititi pčele u toku zimovanja od upada domaće stoke, a takođe i nekih divljih životinja. 

Izvor: SPOS