SAVREMENA SRPSKA KULTURA – PUT PREMA TRADICIONALNOM ILI MODERNOM?

U organizaciji Centra za društvenu stabilnost, u petak 28. septembra, u klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada, održana je tribina „Savremena srpska kultura – put prema tradicionalnom ili modernom?” 

Na tribini su govorili: Bojan Panaotović, sociolog i direktor Kulturnog centra Novog Sada, Slobodan Ćustić, glumac i direktor Beogradskog dramskog pozorišta, i Nemanja Milenković, istoričar i direktor Fondacije „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture”. Moderator tribine bio je msr Ognjen Karanović, istoričar i direktor Centra za društvenu stabilnost.

U uvodnom obraćanju, istoričar msr Srđan Graovac, predsednik Upravnog odbora Centra za društvenu stabilnost, rekao je da naslov tribine „Savremena srpska kultura – put prema tradicionalnom ili modernom?” predstavlja viševekovnu dilemu kojoj se uvek vraćamo. 

Moderator tribine Ognjen Karanović ukazao je na činjenicu da dilema „tradicionalno ili moderno” nije i ne može da bude svedena samo na srpski duhovno-kulturološki prostor. Ipak, taj nerazjašnjeni odnos između tradicionalnog i modernog segmenta u razvoju kulture prati čovečanstvo od antičkog vremena do danas.

Objašnjavajući taj fenomen, Slobodan Ćustić upotrebio je metaforu „svako stablo mora da ima koren”.

– Svaki narod mora da insistira na svojoj kulturi, jer u njoj je sadržano sve – pismenost, umetnost i duhovnost. Narod koji brigu o sopstvenoj kulturi prepusti nekom drugom, osuđen je na propast. Ko se odrekne prošlosti, ne može imati ni budućnost – rekao je Ćustić i podsetio da se pre desetak godina pojavio trend da se minimizira, da nije „in” ono što je tradicionalno i srpsko. 

Ćustić je dodao da su tim negiranjem srpskih vrednosti, naročito pre desetak godina, bili „bombardovani” mladi ljudi. Međutim, dodao je, poslednjih godina primećuje se trend osvešćivanja, pa se tako sve više mladih može videti u pozorištima i na drugim kulturnim događajima. Zato, zaključio je, kulturu ne treba poništavati, nego nadograđivati.

Po viđenju Nemanje Milenkovića, ne postoji dilema između tradicionalne i savremene umetnosti, jer ono što je danas tradicionalno nekada je bilo – savremeno.

– Pitanje je samo na koji način se kultura i umetnost prilagođavaju novom vremenu – kazao je Milenković, dodajući da Novi Sad u Briselu nije okrunjen prestižnom titulom zbog tradicionalne ili moderne kulture, nego zbog – kvalitetne kulture.

Bojan Panaotović je istakao da se onaj koji želi da odbaci tradicionalno ponaša poput nespretne majke koja posle kupanja deteta, izbacujući prljavu vodu iz korita, izbaci i – dete.

– Spoj tradicionalnog i modernog je normalnost svakog društva koje želi da ima normalnu kulturu. Dakle, duh vremena treba da ide uz poštovanje tradicije, jer bez nje nema ni modernosti – rekao je Panaotović. 

On je dodao da je činjenica da kod nas postoji velik uticaj sadržaja iz masovne kulture, a da se istovremeno ne zna dovoljno o našim slavnim ljudima iz prošlosti. Ko su Pupin i Milanković, šta su realni Teslini doprinosi, koja je NJegoševa poruka, ko je Zoran Radmilović?  

– Zato u Kulturnom centru imamo gotovo svakodnevne tribine iz oblasti istorije i geopolitičkih odnosa i sociologije, snimamo ih, postavljamo na Jutjubu i u poslednje dve godine imamo 800.000 pregleda ne samo u regionu nego i gotovo u čitavom svetu. Te tribine tako „žive” godinama, i to je naš doprinos poštovanju tradicije – zaključio je direktor KCNS.