SETVA OZIME PŠENICE – POČETI ILI ČEKATI?

„Seme i đubrivo imaju cenu kao prošle godine, ali će gorivo biti veliki trošak, jer je oko 10% skuplje nego lane“, kaže predsednik Asocijacije poljoprivrednika Vojvodine Miroslav Kiš.

Iako je oktobar vreme za setvu pšenice, ovaj posao započeli su samo pojedinci, koji smatraju da je bolje seme staviti u suvu u zemlju, nego ga držati u džaku. Naime, vreme za sejanje nije baš idealno. Odavno nije bilo kiše, tako da je zemlja suva pa to ometa posao, piše Dnevnik.

Neće biti velikih odstupanja

Kako kaže direktora Žita Srbije Vukosav Saković, u setvi žita neće biti velikih odstupanja u odnosu na prošlu godinu, kada je tim usevom bilo posejano 675.000 hektara – rekordno u proteklih 20 godina. U svetu se očekuje da će pod ozimom kulturom biti 220 miliona hektara.

„Teško je znati unapred koliko će žita biti posejano, jer je tek start setve. Pšenica će se sejati, jer košta manje u odnosu na ostale poljoprivredne kulture, ali i zato što, u poređenju sa cenama drugih kultura, ne zaostaje, a dospeva ranije od drugih useva“, objašnjava je Saković.

Najveći trošak je gorivo

Iako je zemlja suva, preporuka agronoma je da treba početi sejati žito, jer je bolje seme staviti u suvu oranicu, pa da u zemlji sačeka kišu. Prema rečima predsednika Asocijacije poljoprivrednika Vojvodine Miroslava Kiša, pšenica će se i ove jeseni sejati, ne samo da bi se održao plodored, nego i zato što ratarima donosi prvi novac u godini. Smatra da će najveći trošak biti – gorivo:

„Seme i đubrivo imaju cenu kao prošle godine, ali će gorivo biti veliki trošak, jer je oko 10% skuplje nego lane.  Zemlja je suva, pa će obrada biti teža, biće potrebno dobro zaorati, i tako potrošiti više benzina“.

U južnom Banatu više žita nego lane

Nenad Manić iz udruženja „Banatski paori“ očekuje da će u južnom Banatu biti posejano više žita nego lane. Do sada se žito sejalo na površini između 19.000 i 25.000 hektara, a prošle godine ga je bilo posejano najviše – 25.000 hektara.

„Ove jeseni žita će biti i više, jer su ratari sejali repu na oko 10.000 hektara, ali zbog velikog procenta trulog korena, očekivanja su, da će paori preći na žito, kao najrentabilniju kulturu“, smatra Manić.

Izvor: Dnevnik