SLAMA-TOPAO ZIMSKI POKRIVAČ

U oktobru se sadi ozimo povrće : zelena salata, luk srebrnjak, arpadžik, beli luk, grašak.Da bi biljke posađene ili posejane u jesen na proleće dale rod, veoma je važno da se zaštite od hladnoće, posebno ako je zima sa veoma niskim temperaturama.Postoje različiti načini zaštite : plastenik, topla leja, a ako se povrće gaji na otvorenom polju, bez agrila, preporučuje se trska, slama i slično.Ušuškavanje ovim prekrivačima odlično je za biljku, a neće štetiti kasnijoj obradi zemljišta.
Najšešći način zaštite biljaka , odnosno malčiranje, jeste uz pomoć slame.Ona je neutralna, ne sadrži seme, korove, štetne insekte, niti drugo što može da naškodi biljkama.Ona se može rasturiti oko bilo koje biljke.Ispod slame povrće će moći nesmetano da se razvija i raste.Na proleće slama se veoma lako uklanja.
Količina slame potrebna za jednu biljku je mala.Dovoljan je samo tanak sloj od nekoliko centimetara jer biljke posejane ili rasađene u jesen nisu velikih dimenzija.Zato će im malo slame mnogo pomoći da se zaštite od jakog vetra, mraza ili neke druge nepogode.Debljina sloja slame koja se postavi oko biljke tokom zime se smanjuje zbog vlažnosti vazduha ili padavina.To neće predstavljati problem biljkama jer će biljke bezbedno prezimeti.Slama neće istrunuti i neće biti izvor zaraze na proleće.Kada otopli, slama se pokupi i odloži u kompostarnik ili prosuši i čuva za sledeću zimu.

Autorka: Radojka Nikolić,dipl.ing.
Iyvor: PSSS