TESLA, PORTRET MEĐU MASKAMA VLADIMIRA PIŠTALA I NA ARAPSKOM JEZIKU

Sa zadovoljstvom vas obaveštavamo da je roman TESLA, PORTRET MEĐU MASKAMA Vladimira Pištala preveden na arapski i upravo je izašao iz štampe u Kairu kao izdanje uglednog izdavača Noon Publishing.

 

Roman „Tesla, portret među maskama“ u Srbiji ostvario je nezabeležen uspeh – nakon NIN-ove nagrade i Nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu, ušao je u čitanke za osnovnu školu i gimnaziju, objavljen je sa uspehom u svim bivšim jugoslovenskim republikama, a u SAD je doživeo tri izdanja, kao 11. prevod ovog dela na neki od stranih jezika. Preveden je na 16 jezika (engleski, ruski, francuski, makedonski, češki, poljski, bugarski, slovački, slovenački, mađarski, rumunski, turski, grčki, italijanski, malajalam i arapski).

Krajem 2011. godine pojavilo se i specijalno zvučno izdanje u interpretaciji glumca Petra Božovića, a 2015. zvučna knjiga i na engleskom jeziku, koju je za američke čitaoce/slušaoce pročitao poznati glumac L. J. Ganser. Ove godine Discovery Channel koji se prikazuje na svim kontinentima pripremio je i novu, ambicioznu dokumentarnu seriju o Nikoli Tesli „Tesla’s Death Ray“. Kao autor najčitanijeg romana o Tesli intervjuisan je i srpski pisac Vladimir Pištalo. 

 

O KNJIZI:

Najzanimljivija i najjasnija priča o Tesli, dosad ispričana.

Svet se manje promenio od Platona do Teslinog rođenja nego od Teslinog rođenja do njegove smrti. 

Teško je ne biti fasciniran pričom o istorijskom iskoraku  od homerskog guslara do letenja na plavom zraku energije – za samo jedan ljudski vek!

Ovaj roman kombinuje fresku i ikonu, sagu i intimu. Teslina biografija je nadahnuta hronika jedne od najvećih promena u ljudskoj istoriji, u nekoliko zemalja, na dva kontinenta. Povest o Tesli je priča o povesti epohe. Metro ispod grada i reklame na krovovima, njegova su dela. Čaplinov skitnica Šarlo je podsećao na njega kad je kopao rovove. Federsen, Fric Langov gospodar Metropolisa, je opet – bio on. Ludi naučnik sa njegovim kalemovima u filmu o Frankenštajnu je bio on. Besprekorno obučeni aristokrat sa zaliscima koga je igrao Bela Lugoši je, po svojoj eleganciji i maniru, bio on. Zar nije on, pre Bretona, osluškivao geomagnetski puls Zemlje? Zar nije Orson Vels plašio ljude njegovim zrakama smrti?

Pred čitaocem je, dakle, najubedljivija biografija jedinog gromovnika među ljudima.