ZAŠTITA VIŠNJE U FAZI CVETANJA

Posle zimske zaštite voćaka, prva zaštita koštičavog voća u vegetaciji je zaštita od prouzrokovača sušenja cvetova i rodnih grančica ( Monilia laxa). To je jedan od najštetnijih parazita koji napada koštičavo voće ( breskvu,kajsiju,šljivu,višnju). Tretiranje protiv Monilie se vrši u fazi cvetanja, u vrlo osetljivoj fazi kod voćaka. Zavisno od vremenskih uslova, niskih (visokih) temperatura i vlage (kiše), period cvetanja može da traje duže ili kraće. Zaštita se vrši u fazi: „belih kokica“, punom cvetu, produženo cvetanju (ako zbog vremenskih uslova dođe do neravnomernog i dužeg perioda cvetanja) i precvetavanju.
Monilia laxa je parazit koji prezimljava u obliku micelije u rak ranama u kori zaraženih grančica i u mumificiranim plodovima koji su ostali na stablu. Zaraza se vrši u fazi cvetanja najviše preko žiga i stubića plodnika. Zaraženi cvetovi se suše i micelija nastavlja širenje preko peteljke na mladare. Mladari mogu biti prstenasto obuhvaćeni i deo koji je iznad se suši. Hemijske mere zaštite se obavljaju preventivno, pre ostvarene zaraze.
Prvo tretiranje, u fazi pre otvaranja cveta („beli baloni“), obaviti fungicidima: akt.m. ciprodinil (Cormax u dozi 0,2 kg/ha, Neon, Chorus 50 WG u konc. 0,05%). U fazi punog cvetanja tretirati fungicidima akt.m. boskalid + piraklostrobin (Signum, Luminis u konc. 0,075%). Ako dođe do produženog cvetanja mogu se ponoviti preparati na bazi ciprodinila i boskalida. U precvetavanju, osim Monilioze potrebno je štititi višnju i od prouzrokovača lisne pegavosti (Blumeriella jaapii), primenom fungicida: akt.m. tebukonazol (Akord, Folicur, Lira u količini 0,75 L/ha) i akt.m. kaptan (Captan 80 WG u konc. 0,2 %, Metod 480 SC, Capi u konc. 0,3 %).
Ako dođe do ostvarene zaraze i vidljivih simptoma, hemijski tretmani više ne mogu zaustaviti zarazu i mora se izvršiti mehaničko odstranjivanje zaraženih grančica, tako što se zahvati i deo zdravog tkiva.
Suzbijanje fitofagnih insekata (višnjin surlaš, biljne vaši) koje se vrši u fazi precvetavanja, kada još uvek može da ima pčela, treba obaviti sa oprezom. Tretirati u kasnim popodnevnim satima insekticidima: akt.m. bifentrin (Byfin 100 EC, Fobos EC u konc. 0,03 %) ili akt.m. acetamiprid (Afinex 20 SP, Tonus u konc. 0,025 %). Pogotovo je opasno ako u ovom periodu ima rascvetalih korovskih biljaka gde sigurno ima pčela.

Autor: Živorad Jovanović, dipl.ing. zaštite bilja

Izvor: PSSS