Od 2010. godine Iso Planić je kao iskusni planinar počeo da radi popis planina i planinskih vrhova Srbije. U svojoj monografiji dao je i opise planinarskih staza, navodi: subotica.info.
U monografiji „Planine i planinski vrhovi Srbije“ autora Ise Planića sabrano je dugogodišnje iskustvo vrsnog alpiniste, stručnost profesora geografije i posvećenost dugogodišnjeg predsednika Planinarskog saveza Srbije.
Ovo je drugo, dopunjeno i prošireno izdanje knjige koja svojim sadržajem predstavlja nezaobilazno štivo svim planinarima i zaljubljenicima u šetnje u prirodi. Na promociji knjige upriličenoj u Gradskoj biblioteci Planić je podsetio da je 2010. godine sa svojim kolegama zaključio da nisu popisani planinski vrhovi u Srbiji. A za planinare, planina i planinski vrh jesu njihov poligon, njihov sportski teren, kaže Iso Planić. Tako je počeo zahtevan terenski, ali i istraživački posao prikupljanja podataka o planinama Srbije.
„Imperativ je bio sačiniti popis planina i planinskih vrhova Srbije“ kaže autor.
Počeo je od osnovnog: definisanja pojma planine, te planinskih vrhova. Onda je usledio opis same planine, njenih karakteristika, ali ova monografija ne bi bila potpuna bez podataka i planinskim stazama i usponima. U monografiji „Planine i planinski vrhovi Srbije“ definisao je i pojam promenijencije – o kojem je već i ranije pisao, a što se odnosi na dubinu, odnosno razliku u visinama susednih vrhova na nekoj planini. Otuda je ova knjiga pravi vodič za one koji žele da se uspinju na neku od planina u Srbiji. Planić se koristio i vojnim mapama i do sada poznatim podacima. Konačan spisak planina Srbije zaustavio se kod rednog broja 3.248. Sve su na sajtu Planinarskog saveza Srbije, a u knjizi je mesta bilo za 173 planine i njihovih vrhova. Zbog toga Planić kaže da je ova knjiga derivat višegodišnjeg projekta. U knjizi je Srbiju i njene planine podelio, radi lakšeg snalaženja i opisa, u 10 regija.
I dok se planinski masivi i njihove visine na kartama predstavljaju izohipsama, Iso Planić poznaje staze planina o kojima piše, hodao je njihovim obroncima, usponima, fotografisao vrhove i vodopade.
„Naše planine nisu mnogo visoke“, kaže, „ali to su predeli očuvanih prirodnih vrednosti. One su i naš rezervoar pitke vode, mi nemamo mnogo vode, kod nas je malo autohtonih vodenih tokova, zbog toga treba da ih čuvamo“.
Planić je u pohode na planinske vrhove krenuo je još na studijama, a tokom proteklih decenija svoj planinarski dnevnik upisao je osvajanje pet planinskih vrhova preko osam hiljada metara. Popeo se i na najviši vrh Srbije, Veliku Rudoku na Šar planini sa visinom od 2.660 metara. Sa oduševljenjem je na promociji knjige govorio o selu Koprivni, za njega jednom od najlepših planinskih sela u Srbiji, o kladencima na koje je nailazio, o neverovatnim prizorima sa Peštera, a onima koji praznične dane žele da provedu u prirodi preporučivao da pođu na Pasarelo na Suvoj planini, ili na bilo koju za njih odgovarajuću destinaciju.
„Treba upoznati svoju zemlju, ko je upozna on je i voli, a ko voli svoju zemlju, on se o njoj i brine“ kaže Iso Planić.
Izvor: subotica.info