Dok deo studenata koristi blokade kao sredstvo političkog pritiska, nužno je sa ekonomskog aspekta upozoriti na moguće dugoročnie posledice po obrazovanje, privredu i ukupni razvoj zemlje.
Blokade univerziteta, kao vid otpora, već vise meseci su prisutne u Srbiji. Iako se često vide kao sada već izvesna politička forma pritiska na vlast, postavlja se pitanje – da li ovakve akcije mogu imati negativan uticaj na privredni razvoj i ukupnu ekonomsku stabilnost države?
Odgovor nije jednostavan, ali ukazuje na niz posrednih, dugoročnih posledica koje blokade mogu izazvati, naročito ako postanu učestale i dugotrajne.
Slabiji obrazovni sistem – slabija ekonomija
Najpre, blokade direktno pogađaju obrazovni kontinuitet. Obustava nastave, odlaganje ispita i diplomiranja, kao i opšta nestabilnost na univerzitetima, usporavaju razvoj ljudskog kapitala.
Kada visoko obrazovanje trpi, pada konkurentnost domaće radne snage, što dugoročno znači manju produktivnost i sporiji tehnološki razvoj.
Odlazak mladih – investicije pod znakom pitanja
Blokade univerziteta takođe mogu pojačati odlazak mladih iz zemlje. U atmosferi političke nestabilnosti, sve više studenata odlučuje da obrazovanje i karijeru nastavi u inostranstvu.
Ovaj fenomen, poznat kao „odliv mozgova“, dodatno iscrpljuje već oslabljenu domaću privredu, posebno sektore kao što su:IT industrija,inženjering,medicina i farmacija,nauka i istraživanje.
Uz to, česte blokade šalju negativan signal stranim investitorima, posebno onima koji planiraju ulaganja u obrazovne, inovacione i tehnološke sektore.
Političke tenzije i ekonomska neizvesnost
Blokade univerziteta neretko su deo šire političke slike – protesta, zahteva za slobodne izbore, borbu protiv nasilja ili pritiska na institucije. U takvom ambijentu raste percepcija nestabilnosti, što usporava i državne reforme, pregovore sa stranim partnerima i korišćenje evropskih fondova.
Ekonomija ne voli neizvesnost. Svaki oblik sistemske nestabilnosti, a posebno onaj koji dolazi iz akademskih krugova, ima refleksiju na privredu.
Obrazovanje, kao temelj svake moderne ekonomije, mora imati stabilnost, kontinuitet i predvidivost. Ukoliko se univerziteti pretvore u stalna žarišta političkog sukoba, Srbija rizikuje da izgubi ono najvrednije – obrazovanu, motivisanu i domaću radnu snagu, spremnu da doprinese razvoju zemlje.U vremenu globalne konkurencije, kada se države nadmeću za talente i investicije, Srbija sebi ne može priuštiti da njeni univerziteti postanu simboli nestabilnosti.
U skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima država ima pravo ali i obavezu da zaštititi svoj možda i najznačajniji resurs zarad nastavka prosperiteta i napretka Republike Srbije.
Foto: Freepik