ŠTA PIŠE STARA ŠTAMPA O SUBOTICI: OD 17. DO 23. JANUARA

  1. januara 1925. – „Nova severna pošta“ javlja da će se u Bajmoku i u drugim mestima Vojvodine obaviti revizija podele zemlje prema propisima Agrarne reforme, navodi subotica.info. List naglašava je „još dosta takvih, kojima nikako ne pripada zemlja, a više je onih, koji su siromašni zemljoradnici, a nemaju ni stope zemlje.“
  2. januara 1925. – „Bácsmegyei Napló“ javlja da Vladislav Manojlović i Jovan Manojlović na Sv. Jovana neće primati uobičajene čestitke za slavu.
  3. januara 1930. – „Jugoslovenski dnevnik“ donosi članak o Dobrotvornoj zadruzi Srpkinja u Subotici. Društvo je osnovano na Sretenje 1878. godine. Pri osnivanju je imalo oko 110 članova. Među glavne osnivače spadaju Saveta Leović, Milica Dimitrijević i Katarina Đorđević. Zadruga je doživela preporod nakon stupanja na predsednički položaj Mice Radić 1901. Od preporoda do 1918. najveću pažnju je poklonila mesnoj sirotinji. Za vreme Prvog svetskog rata Zadruga je prikupila od subotičkih građana oko 8000 kruna, koje su poslali Srpskom crvenom krstu u Beogradu. Posle ulaska srpske vojske u Suboticu 13. novembra 1918, zadruga je uredila bolnicu za vojnike. Pomagala je i ruske emigrante. Godine 1922. zadruga je osnovala Žensku zanatsku školu u Suboticu. Dana 13. novembra 1922. priredila je pozorišni komad „Jugoslovenstvo u Beogradu“.
  4. januara 1925. – „Bácsmegyei Napló“ piše da je 18. januara poslepodne održana u prostorijama Poljakovićevog restorana osnivačka skupština Mađarskog radikalnog kluba. Skupštinom je predsedavao Đerđ Galfi mlađi. Za članove uprave su izabrani: predsednik Đerđ Galfi, zamenik predsednika Ištvan Majlat, podpredsednik Đorđe Pendžić i Bela Futo, sekretar Željko Riger i domaćin Nikola Matković. Formiran je odbor od 15 članova. Skupštini je prisustvovao i subotički nadžupan Dragoslav Đorđević.
  5. januara 1937. – novosadski „Dan“ javlja da je učitelj Rada Lungulov postavljen za direktora narodne škole Sv. Save i za direktora svih zabavišta u Subotici. Učiteljica Nada Ninković premeštena je iz Žednika u Suboticu u školu na Palićkom putu.
  6. januara 1925. – „Bácsmegyei Napló“ obaveštava zainteresovane da se prostorije Mađarskog radikalnog kluba nalaze u posebnoj sobi Poljakovićevog restorana, koji se nalazi pored Franjevačke crkve.
  7. januara 1940. – „Naše slovo“ donosi nekrolog Cvetka Manojlovića, pripadnika ugledne subotičke porodice Manojlović, jednog od osnivača prve muzičko-pedagoške institucije u Srbiji Srpske muzičke škole (1899) i direktora Subotičke gradske muzičke škole između dva svetska rata. Umro je 18. decembra, a sahranjen 20. decembra 1939. Na večni počinak ga je ispratilo mnoštvo prijatelja i naroda. Kraljevski dvor je poslao venac u znak sećanja na profesora koji je podučavao decu kralja Petra I Karađorđevića muzici.
  8. januara 1939. – „Neven“ piše da je 15. siječnja 1939. održala svoju petu godišnju skupštinu Sokolska četa u Malom Bajmoku, koja je jedna od najjačih dvanaest sokolskih četa u Subitucu. Za 1939. je izabrana nova uprava. Starešina: Stevan Milašin, zamenik starešine Ivo Turato, tajnik i profesor Franjo Mamužić, blagajnik Jovo Krstić, načelnik Ivan Orčić, članovi uprave: Ivanković, Vujković, Vujević, Francišković, Zelić, a u Nadzorni odbor: Babijanović, Hampelić, Rudić i Radnić.
  9. januara 1941. – „Hrvatski dnevnik“ javlja da su 21. i 20 siječnja članovi Hrvatskog akademskog društva „Matija Gubec“ iz Subotice odvjetnički pripravnik Marko Horvatski i dr Lajčo Dulić održali predavanja u Đurđinu, koja su pratili preko 500 ljudi.

Priredio: Vladimir Nimčević

Izvor: subotica.info