Oni koji mogu da podnesu nižu cenu malina ostaće u proizvodnji. To su oni koji su na tržištu bili do 2012. i koji se oslanjaju na male zasade u kojima porodica može sama da obere plodove pa tako nemaju dodatne troškove berbe, navodi portal poljoprivreda.info. Od 2012. naši zasadi su počeli da budu sve veći i veći, sve više se plaćala radna snaga i sada ti povišeni troškovi neće imati iz čega da se pokriju, kaže Ivana Dulić Marković.
Šta će biti sa proizvodnjom malina kod nas? Pitanje sebi postavljju oni koji su uložili ogroman novac u ovu proizvodnju, porodična gazdinstva kojima je ovo osnovni izvor prihoda, hladnjačari, trgovci, prevoznici, kao i država koja kao i u svemu i u ovom poslu naplaćuje svoj deo.
Kao perspektivne sorte maline koje su kod nas na sortnoj listi Ivana Dulić Marković navodi tulamedžik (tulamagic) i versaj (versailles). Surta tulamedžik se može kupiti i kompaniji „Zeleni hit“ a kako nam je Nemojša Momirović rekao pri tome se potpisuje ugovor kojim se definiše da kupac ne sme da umnožava sadnice kako za svoje potrebe tako i za treća lica.
Poruka je da na tržištu malina nema problema već je potrebno prilagoditi se promenama. Došlo je do zaustavljanja tražnje a cena je pala. Oni koji mogu da u proizvodnji podnesu tu nižu cenu otkupa ostaće u proizvodnji. Moći će da podnesu oni koji su na tržištu bili do 2012. godine i koji su se oslanjali na male zasade u kojima porodica može da obere plodove pa nemaju velike troškove berbe.
Izvor: poljoprivreda.info